Troškovi stanovanja u EU-u sve veći: Pogledajte gdje su cijene stanova eksplodirale

Viši troškovi izgradnje i kamatne stope na hipotekarne kredite, ograničena ponuda i porast kupovine stanova kao investicije doveli su do nevjerojatnih razina cijena u pojedinim zemljama EU-a, prenosi Euronews.

Mađarska je zabilježila najveći rast cijena – stanovi su danas tri puta skuplji nego 2015. godine. Danas stan u glavnom gradu, Budimpešti, prosječno košta između 250.000 i 1,5 milijuna eura.

Slijedi Island, gdje su cijene otprilike 2,5 puta više nego 2015. godine. U glavnoj regiji, Reykjavíku i šest okolnih općina, stanovi su najskuplji, s prosječnom kupovnom cijenom oko 558.000 eura.

Prema podacima Islandske središnje banke, kako se ponuda povećava, a potražnja slabi, cijene nekretnina rastu sporije, no godišnja inflacija cijena stanova u ožujku je još uvijek iznosila 8 %.

U ostatku Europe također je zabilježen znatan porast cijena nekretnina u posljednjih devet godina. Litva, Portugal, Češka, Bugarska, Estonija i Poljska zabilježile su više nego dvostruki porast cijena.

Na dnu ljestvice nalazi se Finska, gdje cijene nekretnina nisu znatno više nego prije gotovo deset godina. Ipak, postoje velike razlike u cijeni stanova u ruralnim područjima i primjerice u Helsinkiju.

Prema nedavnom izvješću Global Property Guidea, pad finskog tržišta nekretnina, koji je započeo 2021. i donio godišnji pad cijena od 14 %, vjerojatno je dosegao dno.

Očekuje se da će gospodarski oporavak poduprijeti postupni rast cijena nekretnina, uglavnom novoizgrađenih, dok će cijene rabljenih nekretnina porasti tek marginalno, za 1–3 % ove godine. Rabljeni stanovi u prosjeku koštaju 4.612 eura po kvadratnom metru, što za stan od 75 m² znači 345.900 eura, dok je u Helsinkiju taj iznos bliži 400.000–500.000 eura.

Eurostat nema podatke o cijenama nekretnina u Grčkoj, no prema Indeksu stambenih nekretnina Banke Grčke, cijene su u urbanim područjima tek neznatno iznad razine iz 2008.

Izvan EU-a, u Turskoj su cijene danas čak 17 puta više nego 2015. godine. U Istanbulu, dvosobni stan sada u prosjeku košta oko 120.000 eura. (Možda se to čini povoljno u usporedbi sa zapadnoeuropskim cijenama, ali potrošačke cijene godišnje rastu gotovo 38 %, a prosječna bruto plaća nešto je viša od 600 eura mjesečno.)

Koliko je povoljnije unajmiti stan?

Unajmljivanje kuće ili stana također je postalo znatno skuplje diljem Europe, iako su ti troškovi rasli sporije nego cijene nekretnina.

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, najamnine su u EU između 2010. i 4. kvartala 2024. porasle za 26,7 %.

Neke su zemlje ipak zabilježile daleko veći rast najamnina. Estonija bilježi najveći porast – cijene najma više su od tri puta (+212 %) nego 2010., u Litvi su najamnine poskupjele 175 %, a na Islandu 120 %.

U Mađarskoj su cijene najma više nego udvostručene (+114 %) u odnosu na 2010.

Na dnu ljestvice je Grčka, gdje su najamnine 13 % jeftinije nego u istom razdoblju.

U Turskoj su, prema najnovijim podacima OECD-a, cijene najma gotovo 8,8 puta više nego prije deset godina.

Troškovi stanovanja – gdje su najviši u EU?

Troškovi stanovanja, uključujući režije, također su znatno porasli u mnogim državama članicama EU-a.

Između 2015. i ožujka 2025. ljudi u Estoniji zabilježili su najveći porast troškova stanovanja u cijeloj Uniji – plaćali su nešto više nego dvostruko u usporedbi s razinama od prije deset godina.

Slijede Poljska i Češka, gdje su troškovi stanovanja dosegli oko 180 % onih iz 2015.

U prosjeku, u EU-u su ti troškovi porasli za više od 40 % u istom razdoblju.

Najmanji rast zabilježen je u Španjolskoj, nešto iznad 20 %. No Albanija, koja je u postupku pristupanja EU-u, zabilježila je još manji porast.

Uspoređujući troškove stanovanja s prosjekom EU-a, Irska je prema posljednjim podacima Eurostata (2023.) najskuplja zemlja.

U Francuskoj i Njemačkoj ti su troškovi nešto viši, dok su u Italiji i Španjolskoj nešto niži od prosjeka EU-a.

Stanovnici Malte i Mađarske plaćali su tek dvije trećine EU prosjeka, dok su Bugari bili na samom dnu s nešto manje od 40 % tog prosjeka.

Visoke cijene najma i nekretnina djelomično su razlog zbog kojeg mnogi mladi Europljani ne mogu napustiti roditeljski dom godinama nakon što počnu raditi. Prema Eurostatu, mladi u EU-u u prosjeku napuštaju dom svojih roditelja s 26,3 godine. Ova dob se znatno razlikuje među zemljama članicama – od 21,4 godine u Finskoj do čak 31,8 godina u Hrvatskoj, prenosi Euronews.

Gdje su ljudi najviše ulagali u nekretnine?

U 2023. godini građani Cipra uložili su u nekretnine iznos jednak 8,6 % BDP-a zemlje, prema Eurostatu. U Italiji je taj udio iznosio 7 %, nešto više nego u Njemačkoj (6,9 %) i Francuskoj (6,4 %).

Najmanji udio zabilježen je u Poljskoj (2,2 % BDP-a) i Grčkoj (2,3 %).

Prosječna ulaganja u stanovanje u EU iznosila su 5,8 % BDP-a 2023., što je otprilike jedan bilijun eura.